(poznat i kao Korsakovljeva psihoza, amnestički sindrom i alkoholna demencija)
Specifični neuropsihijatrijski poremećaj nastao usled dugotrajne i obilne zloupotrebe alkohola, koji primarno oštećuje sisteme pamćenja u mozgu i vodi ka specifičnom obliku demencije.
STRUČNA DEFINICIJA:
Korsakovljev sindrom predstavlja hronično neurološko stanje koje je najčešće nastavak akutne Vernikeove encefalopatije (zajedno čine Vernike-Korsakovljev sindrom). Nastaje usled teškog deficita vitamina B1 (tijamina), do kog dovodi kombinacija hroničnog alkoholizma, loše ishrane i narušene resorpcije nutrijenata u digestivnom traktu. Klinički ga karakterišu teška anterogradna amnezija (nemogućnost pamćenja novih informacija), retrogradna amnezija (gubitak ranijih sećanja), konfabulacije (izmišljanje priča kako bi se popunile rupe u pamćenju bez namere obmane) i zamor svesti, dok su opšte intelektualne sposobnosti u ranim fazama srazmerno očuvane.
Da biste bolje razumeli šire mehanizme zavisnosti i njen uticaj na organizam, pročitajte naš matični tekst Alkoholizam i bolesti zavisnosti .
Klasični psihijatrijski opis
"Pacijent gubi sećanje na nedavne događaje, ali zadržava sposobnost logičkog zaključivanja i prividne razboritosti."
Suština: Prvi je opisao specifičnu amneziju kod alkoholičara gde se nedostatak sećanja spontano popunjava nesvesnim fantazijama (konfabulacijama).
Neurološka osnova
"Akutno oštećenje moždanih stabala i mamilarnih tela je neurološki uvod u hronični gubitak pamćenja."
Suština: Povezao je akutnu fazu (konfuzija, poremećaj hoda i vida) sa kasnijim hroničnim amnestičkim sindromom usled nedostatka tijamina.
Fenomenološki uvid
"Čovek koji je izgubio prošlost gubi i mogućnost da izgradi kontinuitet sopstvenog identiteta."
Suština: Opisao je pacijente koji žive u konstantnom sadašnjem trenutku, kontinuirano izmišljajući svet oko sebe kako bi očuvali privid kontinuiteta ja.
Iako Korsakovljev sindrom pogađa oba pola, neurološka i epidemiološka istraživanja ukazuju na značajne razlike u brzini razvoja i kliničkoj slici kod muškaraca i žena:
Muškarci statistički češće oboljevaju usled više decenija dugotrajnog, viđenog i društveno "tolerisanog" alkoholizma. Poremećaj se razvija postepeno, a kliničkom slikom dominiraju izražene konfabulacije i konfrontativna negacija (pacijent ubeđeno tvrdi da je upravo došao sa posla, iako je godinama u bolnici).
Kod žena se sindrom često razvija znatno brže i nakon kraćeg perioda zloupotrebe alkohola. Zbog smanjene aktivnosti enzima alkoholne dehidrogenaze i veće osetljivosti moždanog tkiva na neurotoksičnost i deficit B1 vitamina, oštećenja pamćenja nastupaju naglije, često praćena bržom pasivnošću, depresivnošću i apatijom.
Iz perspektive transakcione analize, Korsakovljev sindrom predstavlja tragičnu krajnju tačku "skripta bez vrednosti" ili "skripta nesvesnosti". Kada osoba godinama potiskuje unutrašnje Dete i izbegava autentične emocije, hemijska destrukcija na kraju fizički onemogućava formiranje sećanja. Konfabulacije se u TA mogu posmatrati kao očajnički pokušaj nesvesnog da održi skriptnu priču o sebi kada su realističke funkcije Odraslog fizički uništene.
U okviru pravoslavne psihoterapije, ovo stanje predstavlja duboku tragiku gubitka kontinuiteta ličnosti. Kada se sećanje raspadne, osoba gubi vremenski mozaik svog života. Rad sa ovim pacijentima podrazumeva pružanje bezuslovnog dostojanstva i smirenja u sadašnjem trenutku, negovanjem preostale duhovne supstance i pruženog saosećanja okoline.
Terapijski rad kod Korsakovljevog sindroma fokusiran je na potpunu apstinenciju, visoke doze tijamina (B1) i strukturisano okruženje koje pomera fokus sa lečenja izgubljenog pamćenja na očuvanje kvaliteta života i preostale funkcionalnosti.