REVIKTIMIZACIJA (Sekundarna viktimizacija)

Reviktimizacija predstavlja složen psihosocijalni fenomen u kojem osoba koja je već pretrpela primarnu traumu, gubitak ili narušavanje integriteta (bilo kroz bolest, nasilje ili ozbiljnu životnu krizu), biva ponovo izložena povređivanju. Za razliku od primarne traume, reviktimizacija najčešće dolazi od strane društvene sredine ili institucija koji bi po prirodi trebali da joj pomognu i pruže zaštitu i podršku što je kod nas nažalost još uvek čest slučaj.

U psihološkom smislu ovaj proces udara na bazično poverenje pojedinca u svet. Kada sistem – zdravstvo, poslodavac ili sudstvo – reaguje hladno ili neprijateljski, vrši se čin sekundarnog nasilja. To se manifestuje kroz ignorisanje patnje, prebacivanje krivice na žrtvu (victim blaming), etiketiranje i administrativno kažnjavanje (poput otkaza tokom lečenja).

Mozak emocionalnu nepravdu registruje kroz iste neuronske puteve kao i fizičku povredu, što kod osoba sa hroničnim bolom direktno pogoršava somatske tegobe i sabotira oporavak.

Judith Herman: Govori o "institucionalnoj izdaji" – ako sistem sumnja u žrtvu, nanosi ranu koja je često teža od prvobitne traume.
Bessel van der Kolk: Naglašava da reviktimizacija ponovo aktivira alarmne sisteme u telu (amigdalu), pretvarajući traumu u trajni fiziološki otisak.
Martin Seligman: Kroz koncept "naučene bespomoćnosti" objašnjava kako ponovljeni negativni odgovori sistema vode u duboku pasivnost i depresiju.

Kako prepoznati i prevazići ovaj proces?

Ako se osećate kao da vas okolina ili sistem „ponovo gaze” dok pokušavate da se oporavite, znajte: vaš osećaj nepravde je ispravan. Reviktimizacija nije vaša krivica, već propust onih koji su dužni da vas zaštite a to ne rade.

Da biste sačuvali svoje dostojanstvo, odvojite svoju vrednost od postupaka sistema. Kada vas tretiraju kao „teret”, oni govore o svom nedostatku empatije, a ne o vama. Štedite energiju – ne dokazujte se onima koji ne žele da razumeju. Borba za pravedan tretman i asertivna odbrana vaših prava su ključni koraci ka vašem fizičkom i mentalnom izlečenju.

Izvori: Trebješanin (2018), Herman (1992), Van der Kolk (2014), Horney (1950), Frankl (1946).

Psihološki rečnik: Dunja Belić,psiholog i psihoterapeut (2026)

Ključne reči: reviktimizacija, sekundarna traumatizacija, institucionalna izdaja, victim blaming, psihosomatika, asertivnost, dostojanstvo, Dunja Belić, psihološko savetovalište, psihoterapija Novi Sad.