1. U A. Adlerovoj (Adler) teoriji, tip ljudi koji, budući da mu nedostaje osećanje za zajednicu, direktno, neuvijeno stremi nadmoći nad drugim ljudima. Odlikuje se sledećim crtama karaktera: sujeta (častoljublje), ljubomora, zavist, mržnja i tvrdičluk.
2. U teoriji Karen Hornaj (Horney), pojedinac koji je kao svoju osnovnu životnu strategiju usvojio obrazac kretanja protiv ljudi. Njegove osnovne potrebe su potreba za uspehom, za moći i za iskorištavanjem drugih. On prihvata zakon džungle i njegov osnovni životni moto je: "Moć daje pravo."
Zato a.k. odbacuje s prezirom svaku humanost, dobrotu i osećajnost kao slabost. U svakoj borbi on mora po svaku cenu da pobedi. Njegova opsesija, životni san je uspeh i neograničena moć, a njegova ličnost predstavlja puko sredstvo da se taj cilj ostvari. Najlakše se prepoznaje u interpersonalnim odnosima. Svako upoznavanje s drugim čovekom on doživljava kao odmeravanje snaga i u sebi se pita: "Koliko je jak?" A.k. odgovara analno-sadistički karakter u Frojdovoj (Freud), a izrabljivački karakter u Fromovoj (Fromm) teoriji.
Individualna psihologija
"Težnja za nadmoći bez osećaja za zajednicu vodi u otuđenje."
Suština: Fokus na kompenzaciji osećaja inferiornosti kroz tiraniju nad drugima.
Socio-psihološki pristup
"Izrabljivački karakter ne očekuje darove, on ih otima."
Suština: Orijentacija na uzimanje silom ili lukavstvom, gde su drugi ljudi samo plen.
Psihoanalitički model
"Analno-sadistička faza postavlja temelje agresivne kontrole."
Suština: Koren agresivnog karaktera leži u fiksaciji na kontrolu, posedovanje i destruktivni nagon.
U okviru transakcione analize, agresivni karakter posmatramo kroz rigidnu poziciju "Ja sam O.K. – Ti nisi O.K.". Ovakva ličnost često operiše iz ego-stanja Kritičkog Roditelja ili Buntovnog Deteta, dok je ego-stanje Odraslog kontaminirano potrebom za dominacijom.
Agresivnost ovde služi kao odbrambeni mehanizam kojim se maskira duboko skrivena ranjivost. Terapijski rad podrazumeva dekonstrukciju životnog scenarija koji nalaže stalnu borbu, kako bi klijent razvio kapacitet za autentičnu bliskost, empatiju i saradnju, prelazeći u zdravu egzistencijalnu poziciju uzajamnog uvažavanja.
Lečenje podrazumeva prepoznavanje unutrašnjih zabrana na pokazivanje slabosti i integraciju Negujućeg Roditelja koji dozvoljava klijentu da bude čovek, a ne samo pobednik.