ŠTA JE EGZISTENCIJALNA BOL I KAKO JE PREVAZIĆI
Rezime
Ovaj članak predstavlja detaljan uvid u Jalomov koncept "bola postojanja" i četiri osnovne datostii sa kojima se svaki čovek suočava. Kao psihoterapeut u Novom Sadu, kroz ovaj tekst prenosim svoja stručna zapažanja o tome kako svesnost o smrti , slobodi, izolaciji i traganju za smislom oblikuje našu optimalu, autentičnost i mentalno zdravlje. Članak je namenjen svima koji osećaju duboki unutrašnji nemir i traže put ka uzvišenom blagostanju kroz razumevanje sopstvene egzistencije. Osobe sa ovom vrstom problematike takođe dolaze na psihoterapijui zajedno u procesu rešavamo svaki ovaj duhovni domen
Na terapiji kod Jaloma
Irvin Jalom o četiri "datosti" postojanja.
Koji su osnovni problemi ukorenjeni u svakodnevnom životu ljudi koji ih teraju da traže terapiju? Prema psihijatru Irvinu Jalomu u svojoj knjizi "Love’s Executioner and Other Tales of Psychotherapy", to je "bol postojanja".
On tvrdi: Osnovna anksioznost proizilazi iz čovekovih napora, svesnih i nesvesnih, da se izbori sa surovim životnim činjenicama, "datostima" postojanja. Jalom veruje da postoje četiri preovlađujuće datosti: smrt, sloboda, izolacija i naizgled nedostatak očiglednog smisla života.
"Smrt je samo jedan od "mrtvih" pojmova kojim označavamo apsolutni kraj nečega."
SMISAO
Iako svi znamo da ćemo umreti ali poričemo moć onoga što ovo zaista znači. Razumemo na intelektualnom nivou ali ne uspemo da se suočimo sa značajem u našem svakodnevnom životu, gurajući tu misao u pozadinu našeg uma, u dimenziju "nebitnih" sitnica svakodnevnice . Možemo da skrenemo pažnju tako što ćemo se usredsrediti na naše trajno nasleđe, ostvareno kroz naša životna dela ili rađanje dece, ili težiti duhovnom spasenju kroz veru. Jalom smatra da se naš nesvesni um odvojio od smrti da bi nas zaštitio od siline anksioznosti koja bi nas progutala ako bismo se suočili sa svojom smrtnošću. Ovaj disocijativni proces je nevidljiv za nas, ali povremeno tokom našeg života, zbog možda žalosti ili suočavanja sa smrću, naše poricanje gubi snagu i strah od smrti nas preplavljuje. Međutim, Jalom veruje da "puna svest o smrti sazreva našu mudrost i obogaćuje naš život" (str.7).
"Svođenjem života na puku materiju, slobodu smeštamo u kategoriju fizičkog postojanja i mašimo smisao slobode. Ne doživimo stanje slobode. Kao da je, a nije."
SLOBODA
Sloboda, iako se generalno posmatra kao suštinski pozitivna, takođe je povezana sa anksioznošću. Iz egzistencijalne perspektive, mi ne ulazimo i ne napuštamo život, ili univerzum, strukturiran prema velikom dizajnu. To znači da je svako od nas odgovoran za svoje izbore, postupke i na kraju životnu situaciju. Jalom , nakon Sartrea, veruje da smo mi "autor" sopstvenog životnog dizajna. Ovo može izazvati anksioznost jer se plašimo ništavila i neosnovanosti, tako da se često borimo za smisao vezivanjem za ljude, pravila i razloge, mitove i druge spoljne sile. U preuzimanju odgovornosti za našu životnu nevolju, terapija može da funkcioniše kako mi priznamo sopstvenu snagu ličnog angažmana i stoga se može promeniti.
IZOLACIJA
Samoća, treća datost, odnosi se na suštinsku odvojenost između sebe i drugih.
Jalom razlikuje dve vrste izolacije: interpersonalnu i intrapersonalnu.
Interpersonalna izolacija je kada doživljavamo usamljenost i nemamo socijalne veštine ili ličnost da privučemo društvene interakcije. Intrapersonalna izolacija nastaje kada se delovi sopstva odvoje, na primer, odvajanje emocija od sećanja na događaj.
SMRT
Sa saznanjem da je smrt neizbežna, mi smo arhitekti sopstvenog života i da smo na kraju sami, javlja se četvrta datost: kakav trajni smisao može postojati u životu? Da li je naš život besciljan i lišen smisla? Tražimo smisao da održimo red, da imamo osećaj majstorstva i steknemo osećaj kontrole. Jalomovim rečima: "Potraga za smislom, slično kao i potraga za zadovoljstvom, mora se voditi iskosa. Značenje proizilazi iz smislene aktivnosti: što ga više namerno tražimo, manje je verovatno da ćemo ga pronaći; racionalna pitanja koja se mogu postaviti o značenju uvek će nadživeti odgovore. U terapiji, kao i u životu, smislenost je nusproizvod angažovanja i posvećenosti, i na to terapeuti moraju da usmere svoje napore – ne da angažovanje daje racionalan odgovor na pitanja smisla, ali čini da ova pitanja nisu bitna." (str .12 ) Za Jaloma, psihoterapijom se datosti postojanja mogu ublažiti. Da bi to uradili, pacijent i terapeut moraju da prihvate znatnu nesigurnost u svom zajedničkom radu i da se upuste u potencijalno izazovan i mučan teren. Kroz dubinsko ispitivanje naših svakodnevnih iskustava, možemo se suočiti sa "bolom postojanja" smrti, slobode, izolacije i besmisla. Način na koji odgovaramo na ovo istraživanje je način na koji postižemo veći smisao i uzvišeno blagostanje u životu.
"Traženje smisla u besmislu. Čovek u zloupotrebljenom materijalnom svetu traži smisao zatvaranjem u mentalno projektovnu kutiju. Traži smisao, nađe besmisao i otuđenje. Materijalni svet, prirodu, svemir, zemlju i sve na njoj dobili smo da živimo u izobilju, i koristimo ih kao gospodari. Izobilje nije cilj sam po sebi, ono je gorivo za naša tela od materije da jezdimo ka cilju. No, po slabosti svojoj biramo izobilje kao cilj i mašimo svrhu izobilja kao sredstva za dosezanje cilja."
"Yalom, I. D. (1989). Love's executioner: And other tales of Psychotherapy". Basic Books"
Kao psiholog i psihoterapeut, Dunja Belić, u svom radu u Novom Sadu pružam podršku klijentima u prevazilaženju egzistencijalnih kriza. Psihoterapija u Novom Sadu i psihološko savetovalište u koje klijenti dolaze, fokusirana je na individualne potrebe i autentičan razvoj ličnosti.
Članak uredila i priredila:
Dunja Belić, psiholog i psihoterapeut, Novi Sad